Kalkulator sagorijevanja kalorija

Težina igra ključnu ulogu u određivanju sagorijevanja kalorija jer teži pojedinci troše više energije za izvođenje iste aktivnosti u usporedbi s lakšim osobama. To je zbog povećanog napora potrebnog za pomicanje veće tjelesne mase. Na primjer, osoba koja teži 90 kg sagorjet će više kalorija trčeći 30 minuta nego netko tko teži 60 kg pri istoj brzini i intenzitetu.

Razine intenziteta—kategorizirane kao lagane, umjerene ili intenzivne—izravno utječu na broj sagorenih kalorija. Intenzivne aktivnosti zahtijevaju više energije i stoga rezultiraju većim troškom kalorija u usporedbi s umjerenim ili laganim aktivnostima. Na primjer, trčanje brzim tempom sagorijeva znatno više kalorija nego hodanje laganim tempom. Intenzitet također utječe na srčanu frekvenciju i potrošnju kisika, što su ključni pokazatelji potrošnje energije.

Različite aktivnosti angažiraju mišiće, energetske sustave i tjelesnu mehaniku na različite načine, što dovodi do varijacija u stopama sagorijevanja kalorija. Na primjer, trčanje koristi više velikih mišićnih skupina i obično uključuje viši intenzitet od yoge, što rezultira većim trošenjem energije. Dodatno, aktivnosti poput plivanja zahtijevaju da tijelo prevlada otpor vode, što dodatno povećava sagorijevanje kalorija u usporedbi s vježbama na kopnu sličnog trajanja.

Ekološki uvjeti poput ekstremne vrućine ili hladnoće mogu povećati sagorijevanje kalorija jer vaše tijelo troši dodatnu energiju za regulaciju svoje unutarnje temperature. Na primjer, vježbanje u hladnom vremenu može zahtijevati da vaše tijelo generira više topline kako bi ostalo toplo, dok vrući uvjeti mogu povećati znojenje i potrošnju energije za hlađenje. Međutim, ti su učinci obično skromni u usporedbi s utjecajem vrste aktivnosti, trajanja i intenziteta.

Metabolički ekvivalent (MET) je standardna mjera koja se koristi za procjenu troška energije fizičkih aktivnosti. Jedan MET predstavlja potrošnju energije u mirovanju. Aktivnostima se dodjeljuju MET vrijednosti na temelju njihove intenziteta; na primjer, trčanje može imati MET vrijednost od 9, dok hodanje može imati MET vrijednost od 3. Izračun sagorijevanja kalorija množi MET vrijednost s vašom težinom i trajanjem aktivnosti kako bi procijenio ukupnu potrošnju energije.

Jedna uobičajena zabluda je da duži treninzi uvijek rezultiraju značajno višim sagorijevanjem kalorija. Iako je trajanje faktor, intenzitet i vrsta aktivnosti često imaju veći utjecaj. Druga zabluda je da je sagorijevanje kalorija isto za sve koji izvode istu aktivnost; u stvarnosti, faktori poput težine, mišićne mase i razine kondicije stvaraju individualne varijacije. Dodatno, neki ljudi precjenjuju sagorijevanje kalorija tijekom laganih aktivnosti poput hodanja, što može dovesti do netočnih pretpostavki o energetskoj ravnoteži.

Kako biste maksimizirali sagorijevanje kalorija, fokusirajte se na aktivnosti koje angažiraju velike mišićne skupine i uključuju više razine intenziteta, poput intervalnog treninga ili intenzivnih kardio vježbi. Dodavanje treninga otpora također može povećati mišićnu masu, što povećava ukupnu potrošnju kalorija, uključujući u mirovanju. Dodatno, održavanje hidratacije, održavanje dobrog držanja tijekom vježbanja i osiguranje pravilne prehrane i sna mogu poboljšati vašu izvedbu i učinkovitost sagorijevanja kalorija.

Da, postoje opći standardi temeljeni na MET vrijednostima za uobičajene aktivnosti. Na primjer, trčanje brzinom od 6 mph (9.7 km/h) sagorijeva otprilike 600-700 kalorija po satu za osobu koja teži 70 kg, dok hodanje brzinom od 3 mph (4.8 km/h) sagorijeva oko 200-300 kalorija po satu. Ove vrijednosti mogu varirati ovisno o individualnim faktorima poput težine i razine kondicije, stoga ih treba koristiti kao grube procjene, a ne precizne vrijednosti.